Želje(z)ni grad
KONKURS - Riječni kvart Zenica (2019)
Toponimi iz katastra koji se odnose na ovo zemljište su Polje i Bare. Toponimi govore o kakvom se zemljištu radi: ravan koja se koristi za poljoprivredu, s potocima i naplavnim dijelovima. Nema fizičke komunikacije između obala.
Desna obala ima veći broj potoka koji dolaze s vodozaštitnih područja planina. Iako se obje obale obrađuju jednakim intenzitetom, rješenje predviđa poticanje ekstenzivne poljoprivrede urbanističkim alatima na desnoj obali. Najprije je predložena efektivnija parcelacija. Njome se ujednačavaju površine poljoprivrednog zemljišta, uređuje se mreža kanala i putova. Svaka novoparcelirana jedinica ima pristup rijeci (ujedno ekološki značajnoj površini!), pristup cesti i kanalu za navodnjavanje. Kanali proizlaze iz postojećih potoka čije obale se reguliraju - uređuju ekološki prihvatljivim metodama. Planira se produženje šetnice i zelenog koridora uz Klopački i Ciganski potok i povezivanje s centrom Perinog Hana i sa školom.
Iako Zenica gubi stanovnike i nema potreba za novom izgradnjom, opravdano je zamišljati da će se stanje promijeniti. Radi toga predložena parcelacija ujedno predstavlja matricu za potencijalnu buduću gradnju.
Lijeva obala. Voda dolazi iz rijeke, a rijeka dolazi iz smjera Kaknja pa je zagađenija. Zbog zagađenosti zemlje pesticidima od ranije poljoprivrede i generalne zagađenosti, u prvoj fazi predlaže se odmaranje zemljišta po principima silvakulture. Silvakultura je umjetnost i znanost sadnje i kontrole razvoja, rasta, kompozicije, zdravlja i kvalitete šuma. Šume su prijeka potreba, a u gradu stvaraju brojne kratkoročne i dugoročne dodane vrijednosti vlasnicima zemlje i cjelokupnom društvu. Tako regenerirana zemlja može postati proširenje planiranog linearnog parka uz rijeku Bosnu, a može se i integrirati u grad kada dođe do potrebe za gradnjom.
U drugoj fazi, drvna masa se može koristiti u industriji, a pročišćena zemlja za poljoprivredu.
U trećoj fazi, kada se poveća broj stanovnika, ovo je očuvan i zdrav prostor za širenje grada. Tada adaptabilna mreža parcelacije i reverzibilnost prirode dobiva puno značenje.
Denivelirani dio terena koristi se kao prirodno podesan prostor za filtriranja vode kroz više bazena različitih granulacija filtera i kemijsko pročišćavanje. Pročišćena voda meandrira kroz ostatak zemljišta i značajno doprinosi raznolikosti silvakulture.
1_ Linearni park i dužobalna šetnica planirani su unutar i izvan obuhvata, na mjestima gdje trenutno šetnica nedostaje. Pješačka i biciklistička staza i mjesta povremenog zaustavljanja (vidikovci, odmorištai sl. ) su njihov sastavni dio. Tako se cijela Zenica povezuje za pješake i bicikliste.
2_Pješački most povezuje obale, okolna naselja i megastrukturu. Postavljen je u smjeru pješačke staze koja vodi iz centra Perinog hana uz Klopački potok.
3_Regulacija Ciganskog, Klopačog i drugih vodotokova. Predviđena je prirodnim biljnim materijalima (Salix purpurea - crvena vrba) koji osiguravaju protočnost, a istodobno štite od poplave.
4_Navodnjavanje poljoprivrdenih površina na desnoj obali predviđeno je kanalima u rasteru s parcelacijom. Voda se prikuplja iz svih vodotokova i propušta kroz polje.
5_Filter zona cesta – polje se proteže uzduž ceste M17. U presjeku se sastoji od bio - udoline za sakupljanje i pročišćavanje oborinske vode s kolnika (bioswale) i nasipa visine do 1,20 m. Nasip je zasađen gustim riječnim raslinjem koje sprečava zvučno i drugo zagađenje (npr. rašeljke) s probojima uz potoke i vodotoke. Sklop slojeva završava se kanalom za navodnjavanje.
6_Modularna parcelacija polja širine 12 m nastaje komasacijom: numeričkim raščlanjivanjem vlasničkih udjela i njihovim slaganjem u module. Uz svaku parcelu, s jedne strane teče voda za navodnjavanje, a s druge pješačka staza koja vodi do rijeke. Parcele je moguće objediniti za potrebe poljoprivrede kao i buduće izgradnje.
7_Terasasti bazeni za biološko pročišćavanje vode trebali bi osigurati održivost urbanog ekosistema. Stvaranjem umjetnih „močvara“ s različitim stupnjem pročišćavanja zagađenu vodu Bosne koja dolazi iz smjera Sarajeva i Kaknja, voda se transformira do razine prikladne za navodnjavanje silvakulture i budućih poljoprivrednih površina.
8_Područje silvakulture podrazumijeva domicilne vrste: crnu i bijelu topolu u svako drugom polju, u kombinaciji s ostalim vrstama, jednakomjerno raspoređenima: vrba, crna joha, breza, grab, kesten, jasen i bagrem. U drugoj fazi mogu se iskoristiti za energetske potrebe, naročito u industriji, u drvno -prerađivačkoj industriji, a kvalitetnija sirovina može se iskoristiti za proizvode od drva. Topole su razmjerno visoka, ali brzorastuća stabla. Crna topola je ljekovita. Za zeničke prilike, ovo je i simbolička vrijednost.
9_Teferić - zona nije projektirani dio već predstavlja površinu izletišta i rekreacije koja omogućava različito korištenje bez prethodnog programiranja. Predstavlja dijelove silvakulture u kojima se neće razviti šuma.
10_Megastruktura predviđena je unutar cestovnih petlji. Koristi "nemjesto" jer je lako dostupno automobilima izvan i iz Zenice. Ulaz je osiguran s kružnog toka na cesti M17, a izlaz je na most Zgon - Alijini bregovi. Pješaci dolaze (planiranim) pješačkim mostom. Predložena shema ima cca 90.000 m2 površine s mogućnošću daljnjeg rasta. Megastruktura je savijena oko sportske bašte (dimenzija nogometnog igrališta) koja se može koristiti kao tržnica i drugi javni sadržaji. Unutrašnje opne megastrukture mogu služiti kao tribine, a krov kao atletska staza.
11_Željeznička stanica (druga u Zenici) predviđena je ispod mosta Zgon - Alijini bregovi. Time je dodana kvaliteta stanovnicima okolnih naselja i korisnicima raznolikih sadržaja megastrukture.
12_Pješački most megastrukture se sa željezničke stanice jednim krakom spušta do prizemlja zgrade i do poslovnih, sportskih i javnih sadržaja, a drugim krakom se diže na nivo shopping centra.
